Karike.com je društvena mreža koja ti nudi priliku da komuniciraš sa svojim prijateljima, upoznaš nove ljude, saznaš šta drugi misle o tebi i postaneš zvezda! Za korišćenje sajta uloguj se ili registruj! Besplatno je...
zerar blog
izvor : ENCYCLOPEDIA OF DISASTERS

Environmental Catastrophes and Human Tragedies
 

London 1665. Godina - Black Death plague - Kuga

Ljudi nisu znali zašto i kako je izbila kuga, ili "crna smrt", 1300. godine u istočnom Sibiru. Također nisu znali kako se mogla munjevito širiti prema zapadu. U to vrijeme je bilo jako malo znanja o bolestima i o tome kako se iste prenose. Kasnije se saznalo da su prenosioci uzročnika kuge bile muhe koje su uzročnika prenijele sa pacova na ljude.
1347. godine je odsedlao brod sa obale Crnog mora i uplovio u luku Mesina u Italiji. Stigao je na svoju destinaciju, ali su na brodu svi bili umrli. Pretpostavlja se da je posljednji među preživljelim uspio da brod usmjeri ka spomenutoj luci. Kad su shvatili šta se desilo, Italijani su čim prije brod odstranili od luke "“ bilo je kasno: bolest se već bila proširila. Od tog mjesta u Italiji bolest se jako brzo širila po cijeloj Evropi.  Kuga je preko Engleskog kanala stigla i u engleski glavni grad London gdje je 1348. godine usmrtila polovinu stanovništva. Naredne tri decenije London je bio izmučen novim epidemijama, ali sve spomenute epidemije su bile minorne u poređenju sa "Crnom smrću" 1665. godine.
London je 1665. godine brojao pola miliona stanovnika "“ bio je to najveći grad u Evropi. Ljeto 1665. godine je bilo jako toplo, što je olakšalo i ubrzalo širenje ove bolesti koja je sedmično odnosila živote 7.000 stanovnika. Do zime je umrlo oko 100.000 stanovnika i tek kada je zima usmrtila muhe, broj oboljelih je počeo da se smanjuje.
U blizini centra samog Londona gdje nije bilo građevina iskopana je velika masovna grobnica gdje su svakodnevno pristizala nova mrtva tijela.
U tom vremenu je živio i Daniel Defoe koji je u svojim kasnijim djelima opisivao London kao grad u kojem je svaka kuća bila pritvor...

Port Rojal, Jamaika, 1692. godina -  Zemljotres

Kada bi danas neko prošetao malim ribarskim selom Port Rojalom, nikad ne bi mogao zamisliti da se na tom mjestu nekad nalazilo politički utjecajno naselje, kako za Karibe, tako i za Englesku. Sve što bi podsjećalo na spomenuto, danas se nalazi na dnu tamošnjeg mora. Port Rojal je, zapravo, bio najveći engleski grad "Novog Svijeta". Ovaj gradić je za Engleze bio jako bitan strateško -  vojni položaj.
Juni 1962.: jak zemljotres popraćen cunamijem potapaju ovaj gradić.  Više građevine su se pod tim jakim potresom odmah sručile , a manje građevine su naknadno, usljed nastalih klizišta, nestala u dubinama mora. Predveveče je skoro čitav grad nestao. Ostaci već narušenog grada su nestali pod cunamijem koji je ubrzo uslijedio. 2000 stanovnika je poginulo tokom  tih dešavanja, a dodatnih 2000 je umrlo od posljedica povreda i nastalih bolesti.
Port Rojal je jedini potopljeni grad u zapadnoj hemisferi (prema znanju današnjih poznavaoca historije). 

Koordinate potopljenog grada:
Š irina: 17°56'12.83"N
Dužina:  76°50'29.33"W

Slike potopljenog grada:
http://nautarch.tamu.edu/portroyal/images/diver-a.jpg
http://nautarch.tamu.edu/portroyal/images/diver-b.jpg

Lisbon, Portugal, 1755. godina - Zemljotres i cunami

Prvog novembra 1755. godine Lisabon bi pogodjen zemljotresom od oko 9 magnituda (po Rihterovoj skali). Kuće i radnje u nižem dijelu grada, koje su bili izgrađeni na nepogodnom tlu, bijahu u potpunosti uništeni. Š ok koji je zavladao kod ljudi bio je jednako jak kao i sama nesreća;  1. novembar  je kod katolika zapravo "All Saints Day" ("Dan svetaca" ) koji je jako bitan događaj za katolike i katoličke države, kao što je to bio  Portugal. Kako se tako jedna tragedija mogla dogoditi baš za "Dan svetaca"  i kako se tako strašna tragedija mogla dogoditi u momentu kada je većina ljudi bila po crkvama, gdje su tom prilikom i izginuli? Ljudi su bili zbunjeni.
Oni koji su uspjeli da izađu iz "zaljuljanih" građevina, trčali su prema obalama mora "“ na otvorena područja "“ nadajući se tamo spasu od zemljotresa. Međutim, neposredno nakon zemljotresa to područje biva pogođeno još jednom prirodnom nepogodom: cunamijem. Taj cunami je poplavio kompletno priobalno područje i na taj način potopio sve one koji su mislili da su na sigurnom.
Lisabon je u to vrijeme brojao oko 275.000 stanovnika. Prvi popisi govore da je oko 20.000 građevina uništeno, međutim "“ to je bio samo početak. Nakon zemljotresa došlo je do velikih požara koji su izmakli kontroli. Požari su izbili na raznim mjestima u Lisabonu; bili su uzrokovani oborenim svijećama u crkvama ili su ti požari izbijali u kuhinjama. Drvo, garderoba i papir su ubrzali širenje vatre, a uz to sve je puhnuo jak vjetar koji je vatru raširio po gradu. Požar je trajao oko sedam dana, a vatra je u to vrijeme progutala sve što je ostalo od i onako već načetih građevina. U gradskoj biblioteci je izgorilo preko 70.000 primjeraka knjiga.
Također je uništen i glavni ured "inkvizicije", odjela crkve koji je bio odgovoran za sve torture onih koji se nisu slagali sa crkvom.
Pored svih tih ogromnih materijalnih šteta, 70.000 ljudi je izgubilo život.
Bengal, Indija, 1770. godina - Glad

Na ljeto 1770.godine u Indiji je nastupila velika glad, koja je zahvatila sadašnje dijelove Bangladeša. Do kraja te godine (znači, za manje od pola godine) oko deset miliona ljudi je umrlo od gladi.
Krajem 1760-tih Bangladeš bi zahvaćen nepovoljnim vremenskim uslovima za uzgoj riže, koja je bila glavni izvor hrane za ljude tamošnjeg podneblja. Kao rezultat tih vremenskih nepogoda, žetve su  bile sve slabije. Tradicija lokalnog društva je nalagala da zbog takvih prilika uvijek imaju rezerve dovoljne količine riže za ishranu do naredne godine.
U to vrijeme Indija je bila engleska kolonija. Englezi su, između ostalog, iz Indije izvozili rižu u velikim količinama. Njihova arogancija je natjerala tamošnje stanovnike da svu rezervu isporuče. S obzirom da je engleskoj vlasti bio jedino profit od interesa, oni su odlučili da te "neplodne" godine nadmire time što će povisiti porez stanovništvu.
Glad je zavladala milionsko stanovništvo. Ljudi su počeli da prodaju svoj imetak kako bi mogli kupiti sebi hranu. Međutim, cijena riže je sve više rasla, tako da ljudi ubrzo nisu ni imali dovoljno imetka za prodati kako bi mogli kupiti i najmanje količine riže. Nakon što im je nestalo imetka, lokalno stanovništvo je počelo prodavati djecu koja bi završavala kao sluge u engleskim i indijskim domaćinstvima.
Ni to nije bilo dovoljno, tako da je glad natjerala tamošnje stanovništvo na kanibalizam, što je prouzrokovalo širenje bolesti. 
Glad je nestala onom brzinom kojom je i došla; krajem godine su obilne kiše zahvatile to područje. Riža je počela opet da raste.   

Tambora, Indonesija, 1815. godina - Vulkanska erupcija

Istočno od Jave se nalazi Tambora "“ vulkan čija je erupcija 1815. godine zabilježena kao najjača erupcija poznata današnjici. Tom prilikom je preko dva miliona tona šuta odletjelo preko 30 km u visinu. Teži komadi tog šuta su ubrzo popadali nazad na Zemlju, dok su sitni komadići ostali u tim visinama, raširivši se tako da su sprječavali sunčevu svjetlost da dospije do Zemlje (i to za više godina). Kao posljedica toga, temperatura zraka je opala u svim državama svijeta. Zbog toga je 1816. godina zapamćena kao "godina bez ljeta". Erupcija se čula i u Sumatri, koja je udaljena 1300 milja od mjesta izbijanja ovog vulkana.

Preko 90.000 ljudi je poginulo, a vulkan se naredna tri mjeseca nije gasio. Posljedice ove erupcije osjetili su čak i Evropljani: zbog manjka sunčevih zraka, koji su dospjevali do zemljine površine, usjevi nisu davali plodove kao i obično, tako da su siromašne porodice u Evropi gladovale.

Kalkuta, Indija, 1864. godina - Ciklon

Razliciti krajevi svijeta imaju i razlicite definicije za vremenske nepogode koje ih zahvate. U Aziji se nevrijeme sa manjom brzinom od 62 km/h naziva „tropska oluja“ (tropical depression). Ukoliko brzina predje 62 km/h, onda se ta vremenska nepogoda definise kao „oluja“, a ukoliko brzina predje 117 km/h govori se o ciklonu.
Podneblje Indije je okarakterisano jakim vjetrovima i  snaznim pljuskovima. Historija od davnina biljezi mnoge vremenske nepogode s ovih predjela koje su nanosile veliku materijalnu i ljudsku stetu.
Tako je bilo 5. oktobra 1864. godine.Tada je Kalkutu (Indija) zahvatio jedan ciklon koji je sa sobom odnio 60.000 zivota, unistivsi istovremeno vecinu grada. U slijedecim mjesecima je Kalkuta nanovo izgradjena, izgubivsi i u tom periodu mnogo stanovnika koji su umrli od posljedica ciklona – prije svega od nastalih bolesti.

 


 
Interesantno
pozitivni glasovi: 6  |  negativni glasovi: 0

Napiši komentar:

voki52 (64)
dobro jutro
poz...
#1, 19.11.2008 - 08:54