Sreda, 07. Januar 2009 Vreme 11:24.
Dogodilo se na današnji dan - 7. januar
- Danas je Božić, 25. decembar prema Julijanskom
kalendaru - verska i porodična svečanost posvećena rođenju Sina Božjeg
Isusa Hrista, koju svetkuje većina pravoslavnih crkava, uključujući
srpsku, rusku i gruzinsku, kao i Vaseljenska, Jerusalimska, Antiohijska
i Aleksandrijska patrijaršija. Taj datum je prvi put pomenut kao
praznik 336. u jednom kalendaru u Rimu. Božić je uveden da bi suzbio
kult Mitre, arijevskog božanstva posvećenog rađanju Sunca, odnosno
arijevske jeresi koju je 325. osudio Vaseljenski sabor u Nikeji. Do 16.
veka, svi hrišćani su ga slavili istog dana. Uvođenjem Gregorijanskog
kalendara 1582, nazvanog po papi Grguru XIII (Gregorius), pravoslavne
crkve nastavile su praznike da slave prema Julijanskom kalendaru, ali
su neke, poput grčke, rumunske i bugarske, kasnije prihvatile novi
kalendar. Proslavljanje Hristovog rođenja delimično se oslanja na
prastare narodne običaje i verovanja u rođenje Boga Sunca i Boga
vegetacije i zelenila. Unošenje badnjaka u kuću i stavljanje na vatru
potiče iz drevne agrarne kulture i treba da obezbedi sreću, napredak i
plodnost. Tog dana pravoslavni hrišćani pozdravljaju se rečima "Hristos
se rodi" i "Vaistinu se rodi".
1714. - Englez Henri Mil (Henry Mill)
patentirao je prototip prve pisaće mašine. Usledilo je nekoliko
manje-više neuspelih pokušaja raznih konstruktora. Godine 1829. Vilijem
Ostin Bart (iz Mičigena, SAD) patentira "tipografer", prilično
nezgrapnu, ali ipak upotrebljivu spravu za pisanje. Pravim "ocem"
pisaće mašine (kakvu danas znamo) smatra se Kristofer Latam Shouls,
koji je (zajedno sa Karlosom Glidenom i Semjuelom V. Souleom) 23. juna
1868. patentirao novu konstrukciju, koju je upotrebio "Remington", i
plasirao na tržište prve pisaće mašine savremene konstrukcije, koja se
(neznatno izmenjena) zadržala i do danas.
1789. - Održani su prvi predsednički izbori u SAD-u.
1847. - Rođen je srpski pisac Milovan
Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je
u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se
pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka, dve
komedije i prevodio je s francuskog i ruskog, uključujući "Rat i mir"
Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog
birokratijom i zelenašima. Dela: pripovetke "Glava šećera, "Roga",
"Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva
cvancika", komedija "Podvala".
1872. - Izašao je prvi srpski pozorišni
list "Pozorište", koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom
Sadu. List je izlazio do 1908.
1887. - Objavljen je prvi članak o
železnicama na srpskom jeziku - uvodnik u "Serbskom narodnom listu" pod
naslovom "Gvozdeni put i parovoz".
1909. - U Beogradu je počela prva
balkanska konferencija socijaldemokratskih partija i radničkih pokreta
Srbije, Crne Gore, Makedonije, Turske, Hrvatske i Slavonije, Slovenije,
Bosne i Hercegovine i Rumunije. Na trodnevnom skupu usvojena je
rezolucija o stvaranju saveza slobodnih naroda Balkana u okviru
balkanske federacije.
1929. - Prvi put je izašao "Tarzan", jedan od prvih avanturističkih stripova.
1934. - Prvi put je izašao kultni strip "Fleš Gordon", autora Aleksa Rejmonda (Alex Raymond).
1943. - Umro je srpski fizičar i
pronalazač Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u istoriji svetske
nauke, posebno elektrotehnike, tvorac "novog tehničkog poretka", čijim
je izumima postavljen temelj i pravac vrtoglavog naučno-tehnološkog
razvoja ljudskog roda u 20. veku. Pronašao je obrtno magnetno polje,
trofazni sistem prenosa električne energije, indukcioni motor,
generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i
patentirao je niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika i
bez kojih bi bila nezamisliva tehnička civilizacija, pogotovo prenos
električne energije. Pionir je i radio-tehnike, bežične telegrafije,
radara. Njegov polifazni sistem naizmeničnih struja pokazao je vrednost
na prvoj hidrocentrali na slapovima Nijagare. Patentirao je oko 700
pronalazaka u oblasti naizmeničnih struja, telekomunikacija, akustike i
mašinstva, od kojih su mnogi našli široku primenu. Posle okončanja
studija elektrotehnike u Gracu i kraćeg stažiranja u Budimpešti i
Parizu, odselio se u SAD, čiji je državljanin postao 1884, ali je sve
do smrti održavao bliske kontakte s otadžbinom. Proniknuvši u tajne
oscilatornih kretanja elektriciteta i materije, najveće naučne
poduhvate ostvario je u SAD-u. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja,
1956. jedinica za merenje magnetne indukcije dobila je Teslino ime.
Rođen je kao četvrto dete Milutina i Đuke Tesle u svešteničkoj
pravoslavnoj porodici u srpskom selu Smiljan u Lici.