Karike.com je društvena mreža koja ti nudi priliku da komuniciraš sa svojim prijateljima, upoznaš nove ljude, saznaš šta drugi misle o tebi i postaneš zvezda! Za korišćenje sajta uloguj se ili registruj! Besplatno je...
vivax blog
Dogodilo se na današnji dan - 1. avgust

1716. - Održano je prvo takmičenje u veslanju (od Londonskog mosta do Čelzija).

1774. - Engleski fizičar i hemičar Džozef Pristli otkrio je kiseonik.

1798. - U Abukirskom zalivu, blizu ušća Nila, Nelson je uništio francusku flotu.

1813. - Izašao je prvi broj "Novina serbskih iz carstvujuščeg grada Viene", prvog srpskog dnevnog lista. List je izlazio svakog dana, osim nedelje i praznika. Pokretači "Novina" bili su studenti medicine Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, bivši đaci Karlovačke gimnazije. List u kojem je Vuk Karadžić začeo modernu srpsku novinsku književnu kritiku izlazio je do 1822, kad je ugašen zbog problema sa štamparijom.

1859. - Aranđelovac je dobio sadašnji naziv. Varošicu udaljenu oko 80 kilometara od Beograda, poznatu po Bukovičkoj banji i izvorima mineralne vode, osnovao je srpski knez Miloš Obrenović, koji je 1837. naredio starešini Jaseničkog sreza u Topoli da se sela Vrbica i Orašac ušore kraj druma. Naseljavanjem seljaka, zanatlija i trgovaca iz susednih sela stvorena je čaršija, a kasnije je tu premeštena i sreska kancelarija.

1860. - Umro je crnogorski knez Danilo I Petrović, kojeg je dan ranije u Kotoru metkom iz pištolja, iz lične osvete, teško ranio emigrant Todor Kadić. Bio je prvi svetovni vladar Crne Gore, a za naslednika ga je testamentom odredio Petar II Petrović Njegoš. Predvodeći Crnogorce, 1. maja 1858. u boju na Grahovu teško je porazio tursku vojsku. Postigao je posredno priznanje Crne Gore 1860, zvaničnim razgraničenjem s Otomanskim carstvom, uz podršku Francuske. Tokom njegove vladavine od 1852, Crna Gora je kod velikih sila izborila status nasledne kneževine. Svesrdno je pomagao ustanke Srba u Hercegovini protiv Turaka.

1899. - U Zemunu je rođen književnik i pozorišni reditelj Josip Kolundžić. Pozorišnu umetnost studirao je u Drezdenu, Parizu i Pragu. Bio je dramaturg i reditelj u pozorištima u Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu. Bio je i prvi reditelj Opere u Beogradu, a od 1952. profesor Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu. Objavljivao je novele, drame, članke i studije. Jedan je od pisaca koji je u našu literaturu posle Prvog svetskog rata uneo nova psihološka i scenska rešenja. Umro je u Beogradu 1970. godine.

1910. - Rođen je srpski pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac slovenačkog porekla Bojan Stupica, čija se režija odlikovala bogatstvom duha i mašte, smelom izražajnošću i izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište) i znatno je doprineo razvitku pozorišne umetnosti u nas. Režije: pozorišni komadi "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Ribarske svađe", "Krvave svadbe", "Opera za tri groša", "Idiot", "Poseta stare dame", "Sveta Ivana", "Glorija", "Madam San-Žen", "Dantonova smrt", "Jaje", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi", filmovi "Jara gospoda", "U mreži".

1936. - Adolf Hitler otvorio je Olimpijske igre u Berlinu.

1955. - Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih i najoriginalnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svetska rata radio je kao novinar. U Prvom svetskom ratu učestvovao je kao dobrovoljac, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu proveo je u nemačkom zarobljeništvu, a od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika. Dela: zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Nemačka u vrenju".


 
Interesantno
pozitivni glasovi: 3  |  negativni glasovi: 0

Napiši komentar: