Karike.com je društvena mreža koja ti nudi priliku da komuniciraš sa svojim prijateljima, upoznaš nove ljude, saznaš šta drugi misle o tebi i postaneš zvezda! Za korišćenje sajta uloguj se ili registruj! Besplatno je...
miranovic blog

Stručni rad na Zagrebačkom sveučilištu na temu Diane Budisavljević

Marina Ajduković

Sveučilište u Zagrebu

Pravni Fakultet

Studijski centar socijalnog rada

DJELOVANJE DIANE BUDISAVLJEVIĆ: RAD S DJECOM STRADALOM U 2. SVJETSKOM RATU

Stručni rad

Primljeno: ožujak, 2006.

ULOGA DIANE BUDISAVLJEVIĆ U ZBRINJAVANJU DJECE STRADALNIKA RATA U RAZDOBLJU 1941. DO 1945. GODINE

U razdoblju 2. svjetskog rata mnogi socijalni aktivisti i aktivistice su se uključili u zbrinjavanje stradalnika rata, prvenstveno djece. O tome postoji niz dokumenta, veći broj monografija iknjiga prvenstvo vezanih uz narodnooslobodilačku borbu i komunistički pokret (Šoljan, 1955.; Ogrizović, 1977.; Lukić, 1979. i drugi). Opisano je i djelovanje tadašnjih javnih službi u spašavanju djece stradalnika rata (Bresler, 1947.; Petešić, 1990. i drugi). U ovom prikazu će djelovanje socijalnih aktivistica i aktivista u zbrinjavanju djece stradalnika i njihov utjecaj na profesionalizaciju socijalnog rada biti oslikano djelom Diane Budisavljević (1891. - 1978., Innsbruck). Za to postoji nekoliko razloga. Kao prvo, njezin rad predstavlja izuzetan doprinos zbrinjavanju djece, ali i profesionalizaciji socijalnog rada. Uz to, njezin rad kao nezavisne aktivistice je dugo bio zanemarivan i nije bio dio "javne" već "skrivene" povijesti djelovanja žena u ovom razdoblju.

Diana Budisavljević, rođena Obexer, rodila se i školovala u Innsbrucku, Austrija. Nakon završene srednje škole udala se za dr. med. Julija Budisavljevića. Dr. Budisavljević je završio Studij medicine u Innsbrucku. Po osnutku Medicinskog fakulteta u Zagrebu bio je imenovan profesorom kirurgije, te zajedno sa suprugom dolazi u Zagreb 1919. godine, gdje je osnovao Zavod za kirurgiju pri Medicinskom fakultetu. Početkom 2. svjetskog rata gospođa Budisavljević bila je majka dviju odraslih kćeri, već i baka, a pripadala je višim zagrebačkim intelektualnim krugovima. Kad je saznala za stradanje pravoslavnih žena i djece u logoru Lobor-grad, sa skupinom suradnika, od kojih su bili najznačajniji dr. ing. Marko Vidaković i ing. Đuro Vukosavljević, organizirala je akciju za pomoć vođenu pod imenom "Akcija Diane Budisavljević" (u daljnjem tekstu Akcija DB). Od početnih aktivnosti skupljanja pomoći u hrani, odjeći i lijekovima za stradale žene i djecu Akcije DB je značajno proširila raspon djelovanja kad je gospođa Budisavljević saznala da se u logoru Stara Gradiška nalazi veliki broj nezbrinute djece. Kao što se navodi u njezinoj biografiji: "Uz pomoć njemačkog oficira von Kotziana dobivena je dozvola za dovođenje te djece iz logora. U organizaciji Ministarstva udružbe, ponajviše prof. Kamila Breslera,koji je osigurao smještaj djece u Zagrebu, Jastrebarskom, a kasnije i Sisku, te uz pomoć sestara Crvenog križa, djeca su u nekoliko transporta dovedena iz logora. D. Budisavljević odjevena u uniformu sestre bolničarke Crvenog križa sudjeluje u transportu djece iz stare Gradiške, Mlake i Jablanca" (Kolanović, 2003.: 261). Jedna od značajnih aktivnosti Akcije DB, je bila i nabava mlijeka za zagrebačku djecu preko Međunarodnog Crvenog križa u Ženevi 1943. godine.

Prikaz rada Akcije DB je izronilo iz zaborava tek 2003. godine kad je tiskan DnevnikDiane Budisavljević(Kolanović, 2003.). U toj knjizi objavljen je prijevod teksta dnevnika koji je D. Budisavljević vodila tijekom rata na njemačkom jeziku po nadnevcima i koji je po završetku rata prepisala, te preslike 80 originalnih dokumenata koji potkrepljuju opis zbivanja u Dnevniku. Popis priloga počinje dopisom Židovske bogoštovne općine iz Zagreba s popisom stvari potrebnih zatočenim osobama u logoru, a slijede popisi zatočenih žena kojima su poslani paketi, popis djece dovođene transportima po datumima, godinama rođenja, imenima roditelja, potvrde o primitku novca, računi, korespondencija s Međunarodnim Crvenim križem u Ženevi u vezi akcije nabave mlijeka u prahu, da bi zadnji navedeni dokument bila preslika potvrde o predaji izvještaja o radu Akcije D. Budisavljević Uličnom odboru od 15. veljače 1947. godine. Iz velike ostavštine dokumenata koje je sačuvala Diana Budisavljević i koji su danas pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu urednik knjige J. Kolanović je sjajno odabrao priloge koji dobro i slikovito prate zbivanja opisana u Dnevniku.

Dnevnik počinje nadnevkom 23. listopada 1941., završava nadnevkom od 7. veljače 1947. godine u kojem se govori o predaji pismenog izvještaja koji je, kako navodi, "izrađen uz suglasnost prof. Breslera". Stil pisanja je više usmjeren na činjenice i opis događanja, manje na osobnu perspektivu i refleksije. Upravo takav stil pridonosi snažnoj poruci ove knjige o patnjama ljudi u ratu i nesebičnosti socijalnih aktivistica koje su po cijenu osobnog zdravlja i sigurnosti ustrajale u radu.

Dnevnik pokazuje osobnu transformaciju ove žene koja je potaknula izuzetnu socijalnu akciju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom pravoslavne, djece. Upravo vođenje sustavne i složene kartoteke u kojoj je Diana Budisavljević integrirala veći broj načina evidencije djece omogućilo je ponovno spajanje majki koji su bile slane na prisilni rad i njihove djece. Vizionarstvo Diane Budisavljević se vidi iz činjenice da je, uz brigu za goli život i preživljavanje, činila sve da sačuva identitet djece i tako omogući njihov povratak obiteljima. Ovako osmišljen rad predstavlja u punom smislu te riječi preteču svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djetetakad se radi o djeci u ratu, koja je donesena mnogo godina kasnije.




 
Interesantno
pozitivni glasovi: 3  |  negativni glasovi: 0

Napiši komentar:

miranovic (39)
Istinito!
Zaboravljeno!
Da bilo koja druga zemlja u Evropi ima ovakvu ženu u istoriji mislim da bi snimao neki jak film,da bi se napravio jak marketing,da bi se sve ovo prezentovalo svjetu.
A šta mi radimo?
Ništa.Poslije više od 60godina pojavilo se par članaka po novinama,vrlo malo ljudi zna o svemu ovome...
Eto to smo mi.
Mi smo zauzeti neurosongom,gej paradama,polupismenim političarima koji kupuju žirafe i aligatore...
#1, 14.04.2010 - 11:23