Karike.com je društvena mreža koja ti nudi priliku da komuniciraš sa svojim prijateljima, upoznaš nove ljude, saznaš šta drugi misle o tebi i postaneš zvezda! Za korišćenje sajta uloguj se ili registruj! Besplatno je...
zjovan29 blog

BOSNA I HECEGOVINA





Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali češće pojačavaju i obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju.


Bosna i Hercegovina je dugačko ime za zemlju koja se prostire samo na 50000 km2. Sjeverni i centralni dio zemlje zove se Bosna , a ime vjerojatno potiče od stare indo-evropske riječi "bosana" što znaci voda a koje Bosni ne nedostaje. Južni region oko drevnoga Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača, kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje zauzeli Otomanski osvajači.

Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da znaju je, da je Bosna i Hercegovina zapanjujuće lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih pejzaža, kultura, tradicija i izrazito ljudi. I po onome starom klišeu "ljudi čine mjesto"- Bosna i Hercegovina može biti ponosna na svoju gostoljubivost , te postupanje prema gostu kao da je član porodice. A znamo da se porodica nosi u srcu.



Do vremena suvremene umjetnosti Bosna i Hercegovina je obično ostajala van evropskih umjetničkih tokova. Pa ipak stvaralačke forme imaju dugu i fascinantnu još od neolitskog perioda.



Muzeji Bosna i Hercegovine nisu ispunjeni samo romantičnim i renesansnim slikama, nego i upotrebnim predmetima iz svakodnevnog života. Moderna umjetnost je imala odlučujući utjecaj u kulturnoj revoluciji koja se dogodila drugom polovinom dvadesetog stoljeća. Kulture kroz dugi niz stoljeća koje su dovele do ove revolucije, može se vidjeti danas kao živi muzej kroz arhitekturu, tradicionalnu odjeću i obuću, kameno klesarstvo, grnčariju, nakit, te sakralne objekte.

Kulturu Bosne i Hercegovine nećete naći samo izloženu na zidovima muzeja, nego je možete vidjeti u obliku intrigantnih arabeski u džamijama, prelijepe rezbarije u drvetu tradicionalnog namještaja, te fascinantnom vezu na odjeći bosansko-hercegovačkih gorštaka. Ova mješavina starih i novih kreativnih formi je ono sto Bosnu i Hercegovinu izdvaja od ostalih Evropskih susjeda. Današnja kulturna scena je u sigurnom procvatu. Sarajevo je domaćin znatnom broju najprestižnijih festivala jugoistočne Evrope poput, Sarajevo Film Festivala, Jazz Festivala, MESS-a, itd. Suvremena literatura, muzika te likovna umjetnost uključene su u stvaralačku obnovu zemlje.




U ovoj zemlji teško je pronaći grad koji istovremeno nema i crkave i džamije. Ovo najbolje pokazuje da je Bosna i Hercegovina zaista mjesto susreta istočnih i zapadnih civilizacija.



Srednjovjekovna bosanska crkva je dobra polazna tačka za shvatanje savremene Bosne i Hercegovine. Nasljeđujući strastven odnos prema samome sebi od starosjedilačkih ilirskih plemena, novopridošla slavenska plemena usvojili su sebi svojstvenu formu kršćanstva, bogumilstva.Ovo dualističko vjerovanje, koje potiče još iz Perzije, a poznato je i kod drugih naroda, u Bosni je imalo svoju specifičnu formu. Dok je većina Evrope i Balkana bila pod utjecajem jednog od dva glavna pravca kršćanstva, geografski izolirana Bosna i Hercegovina poštovala je kršćanskog boga sa mnogim elementima paganstva.

Iako su se i katolička i pravoslavna crkva borile za nadmoć u regionu, bosanska crkva je ipak uspijevala da zadrži svoj jedinstveni sistem vjerovanja kroz stoljeća, manihejsko shvatanje svijeta. Katolički utjecaj je vidljiv centralnim i sjevernim dijelovima Bosne, dok je pravoslavlje uspostavilo svoje rane korijene u istočnoj Hercegovini i duž granice Bosne i Hercegovine sa Srbijom. Dolazak Otomanske imperije imao je značajniji historijski uticaj na religiju u Bosni i Hercegovini, nego što su to bili pokušaji pravoslavlja i katoličanstva u prethodnome periodu. Otomanska imperija je stigla u ovaj region u četrnaestom stoljeću, tokom narednih 250 godina većina stanovništva je prešla na Islam. U šesnaestom stoljeću u region dolazi četvrta etnička grupa. Mnogi od sefardskih Jevreja koji su bili protjerani 1492. godine iz Španije i Portugala naselili su se u Sarajevu, Mostaru, Travniku i ostalim većim bosanskim gradovima i bili prihvaćeni pod okriljem Otomanske vlasti kao trgovci, sa svojom kulturom,jezikom i religijom.

U Titovoj Jugoslaviji većina ljudi se otuđila od svojih religioznih uvjerenja. Religijska praksa je bila dozvoljena ali se na nju gledalo sa podozrenjem, sekularizam je bio ohrabrivan, a religijske vođe je birala komunistička partija. Bosna i Hercegovina je ostala izrazito multi-religiozna zemlja što je i karakteristika ove zemlje kroz historiju a što je ostalo kao fakata i do danas.




Iz praktičnih razloga naći ćete više vrsta Bosanaca i Hercegovaca. Najkraće rečeno, tu su tri glavna naroda koja naseljavaju zemlju: Bošnjaci, Hrvati i Srbi.



Tu su također i Bosanci, ljudi bez posebnog nacionalnog opredjeljenja, osim da pripadaju zemlji iz koje potiču. Bošnjaci su većinom muslimani, Hrvati katolici a Srbi pravoslavci. Usprkos pripadanja različitim religijama i/ ili etničkom porijeklu - jezik, tradicija i kultura su više slične nego što se razlikuju. Njihovi korijeni sežu od ranih Slavenskih plemena koja su naselila ovu zemlju u šestom i sedmom stoljeću te se pomiješala sa starosjedilačkim Ilirskim plemenima. Ukratko, narod Bosne i Hercegovine su južni Slaveni, različitih religioznih opredjeljenja.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo 4,354,911 stanovnika. Uslijed smrti i migracija izazvanih ratom, ovaj broj je danas znatno manji. Procjene su da danas u zemlji živi oko 3,8 miliona, te da je ta brojka u stalnom porastu, dok van zemlje živi još oko milion Bosanaca i Hercegovaca. Procentualno gledano etnički sastav je ostao isti: Bošnjaci (muslimani) 44%, Srbi (pravoslavci) 32% i Hrvati (katolici) 17%. Ostalih 7% čine Jugosloveni, Albanci, Romi, Jevreji te ostale nacionalne manjine.
izvor:bhtourism



Postoji mnogo fascinantnih destinacija u cijeloj Bosni i Hercegovini podesnih za sve vrste turista. Ovdje se dobije ono najbolje od svega. Bosanskoherecegovačka najinteresantnija i najatraktivnija mjesta su čudesna mješavina kulturnog i prirodnog nasljeđa. Skoro je nemoguće razdvojiti ih, jer su kultura i tradicija ove zemlje evolvirale upravo iz predivne i netaknute prirode.

Sarajevska Baščaršija
Baščaršija za neke posjetioce može biti teška za izgovor ali je zasigurno jedna od najimpresivnijih i najšarmantnijih trgovinskih centara u zemlji. Bašaršija je mjesto za trgovinu i susrete već od 15. stoljeća jer su se karavane iz Azije, Dubrovnika i zapada ovdje sastajale da razmjenjuju svoju robu.

Stari most u Mostaru
Stari most je možda najsofisticiraniji primjer otomanske kreativnosti i dalmatinskog zidarstva na zapadnom Balkanu. Ovaj predivna kamena struktura ne samo da spaja istočnu i zapadnu stranu smaragdne Neretve, već i simbolizira raskršća istočne i zapadne civilizacije.

Neum na sunčanom Jadranu
Mada je samo majušni dio prelijepog Jadrana, Neum je postao poznato morsko odmaralište. Sa svojom idealnom lokacijom između Splita i Dubrovnika i veoma blizu Mostara i Međugorja, Neum je mjesto za sunce i zabavu sa veoma pristupačnim cijenama.

Nacionalni Park Sutjeska
Poznat u području po velikoj bici u Drugom svjetskom ratu kada su partizani pobijedili ogromnu njemačku vojsku, ovaj park je takođe dom jednoj od posljednjih prašuma - Perućici. Uz bosanski najviši vrh (planina Maglić, 2,386 m), ovo je raj za hikere, šetače i ljubitelje prirode.

Međugorje
U ranim 1980-im nekoliko tinejdžera je vidjelo ukazanje Djevice Marije. Otada, ovaj uspavani hercegovački kraj se transformirao u jedno od najvećih katoličkih hodočašća u svijetu.

Tekija (Blagaj)
Ova derviška tekija iz 16. vijeka simbolizira harmoničnu egzistenciju čovjeka i prirode. Ova zadivljujuća građevina je podignuta na mjestu najvećeg izvora u Hercegovini koji protiče iz pećine iz dubine od 200 metara u stijeni.

Jahorina
XIV Zimske olimpijske igre su odavno završene, ali su padine još uvijek ostale kao i skijanje olimpijskim stilom.

Bjelašnica
Ova olimpijska planina se takođe ubrzano budi. Ovo je bilo mjesto za muški slalom i najizazovnija je skijaška staza u zemlji. Pored ove staze tu su i one ne toliko posjećene ali zato idealne za cross country, kao i za hiking koji se može upražnjavati preko cijele godine, kao i biciklizam i seoski turizam u tradicionalnim planinskim selima.

Travnik
Poznat po piscu nobelovcu Ivi Andriću, ovaj otomanski gradić još uvijek najbolje predstavlja ono što se jednom nazvalo evropskim Istanbulom. Stara džamija i tvrđava koja krasi nebeski krajolik su impresivne koliko i bosanska arhitektura u svojoj punoj originalnosti koja ovom gradu daje poseban šarm. Nedaleko od Travnika nalazi se skijaško odmaralište Vlašić – raj za snowboardere i mjesto za uživanje u predivnoj prirodi.

Vodopadi Kravice
Rijeka Trebižat je kreirala predivan zeleni pojas usred kraškog krajolika zapadne Hercegovine. Ovaj zadivljujući vodeni luk širine preko 100 metara se obrušava sa visine od preko 26 metara stvarajući zadivljujući prizor uz veliki huk i rosnu kišu. Kravica je idealno mjesto za piknik ili plivanje i definitivno pruža jedan od najslikovitijih pejzaža u Hercegovini.

Manastir Tvrdoš
Tvrdoš je pravoslavni manastir iz 14. stoljeća koji se nalazi blizu predivnih gradova Trebinja i Dubrovnika. Freske su među najboljima u području i sam manastir je dom za nekoliko ikona iz 5. i 6. stoljeća.

Kraljeva Sutjeska
Lokalno proglašen za posljednje sjedište srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva, ovaj stari gradić je bedem stare bosanske historije. Srednjevjekovna tvrđava, franjevački samostan, jedna od najstarijih džamija u zemlji čine jedinstveno i rijetko iskustvo koje se danas teško može naći u Evropi.

Jajce i Plivsko jezero
Jajce je bilo posljedno odbrambeno uporište prije pada u ruke Otomanskom carstvu u 1528. godini. Poznato po masivnom vodopadu koji krasi srce grada, Jajce takođe predstavlja višeslojnost historije ovog područja – sa tragovima Ilira i Rimljana kao i izuzetnih bosanskih i otomanskih građevina. Plivsko jezero nudi takođe veoma kvalitetno mušičarenje, kao i mnoge druge sportove na vodi.

Tragovima Bosanskog kraljevstva
Čajengrad (Visoko), Vranduk (Zenica), Bobovac (Vareš), Kraljeva Sutjeska (Kakanj), Maglaj, Tešanj, Fojnica, Travnik, Prusac, Jajce






Bosna i Hercegovina je jedno od posljednjih neotkrivenih područja južnih Alpa. Široka prostranstva divljine i nedirnute prirode čine je idealnom destinacijom za odmor ljubiteljima prirode i avanturistima.


Centralne Dinarske Alpe su raj za planinare i ljubitelje šetnje. Obgrljena mediteranskom i alpskom klimom prepuna je raznovrsnih pejzaža koji će vas jednostavno ostaviti bez riječi i zadiviti svojom ljepotom. Rafting je praktično postao nacionalna razonoda sa tri rijeke koje podižu adrenalin: Unom na sjeverozapadu, smaragdnom Neretvom u Hercegovini i nezaboravnom Tarom- rijekom sa najdubljim kanjonom u Evropi, koja se nalazi u blizini Nacionalnog parka Sutjeska. Jahorina i Bjelašnica su planine na kojima se održavala većina natjecanja XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Danas su ove prekrasne planine domaćini ljubiteljima snijega, koji se spuštaju niz padine olimpijskog kvaliteta, a da pri tome ne plaćaju astronomske sume novca niti čekaju u redovima satima. Dođite i otkrijte najuzbudljiviju južnoeuropsku ski destinaciju!




Nedirnuta priroda i brdovita divljina koja karakterrizira centralne Dinarske Alpe jeste raj za ljubitelje prirode i avanture. Raznolikost oba pejzaža i eko sistemi su kreirali zadivljujući primjerak prirodnih čuda.



Hiking i šetnja kroz brdovite predjele
kao i doživljaji u planinskim predjelima gdje se još uvijek živi tradicionalnim načinom života su nezaboravna iskustva. Rafting i kajakaštvo na nekim od najizazovnijih rijeka u Evropi je naš specijalitet – i zabava je garantovana kako za profesionalce tako i za početnike.

BiH je takođe dom za rijeke pogodne za ribolov svjetske klase i stanište je za bogatu populaciju medvjeda, vukova, divokoza, orlova i srna pogodnih za promatranje. Pored raznih aktivnosti, od brdskog biciklizma do paraglidinga, majka priroda nam je takođe darovala veliko bogatstvo zadivljujućih prizora i očaravajućih udaljenih područja koje je istražila tek nekolicina.

Počastite se ovom prirodnom slasticom i uživajte u harmoniji i uzbuđenju koje donosi nedirnuta priroda. Dođite iskusiti vašu sljedeću nedoživljenu avanturu!

Sutjeska spada među najstarije parkove u Bosni i Hercegovini. Sutjeska je poznata po pobjedi partizana nad Nijemcima i tu je postavljen veliki kameni spomenik koji slavi ovu pobjedu. Park obuhvata 17,500 hektara prostora nedirnute i veličanstvene divljine.



Dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca - ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu. Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak.

Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić 2,386 m, nalazi se u parku, na granici sa Crnom Gorom. Ovo je vrlo izazovan vrh čak i za iskusne planinare. Planina Zelengora je izvandredna za šetanje i planinarenje i na njoj se nalazi nekoliko renoviranih planinarskih domova. Nesvakidašnji je prizor vidjeti vukove i medvjede u njihovom prirodnom okruženju, stoga se nemojte iznenaditi ukoliko to doživite. To samo dodatno govori o očuvanosti i nenarušenosti ove prirode i života u njoj.

Dolazak

Ako putujete iz Sarajeva idite cestom na relaciji Sarajevo- Trnovo prema Foči i onda skrenite na jug (ceste su označene) na cestu koja vodi prema Trebinju i dalje ka Dubrovniku. Dugi vijugavi put na kraju će vas dovesti do mjesta sa kojeg se pruža zadivljujući pogled na najviši vrh u zemlji. Tjentište je središte parka smješteno ispod glavne ceste. Na Tjentištu se nalazi ogromni kameni spomenik u znak sjećanja na čuvenu bitku na Sutjesci. Njegova monumentalnost i veličina ga čini vrijednim za pogledati.

Od Tjentišta će vam trebati oko 30-tak minuta do mjesta sa kojeg se vidi prašuma Perućica. Odavde postoje izvandredne planinarske staze koje kroz šumu vode do Trnovačkog jezera ili do planine Maglić. Za ture po parku najbolje se obratiti lokalnim
tour-operatorima.



Kozara je proglašena zaštićenom nacionalnom šumom 1967. godine. Smještena između rijeka Une, Save, Sane i Vrbasa, ovih 3,375 hektara guste šume i valovitih livada su dobili nadimak "Zelena ljepota Krajine".



Kozara je popularno lovište, sa velikom površinom od 18,000 hektara parka koji je otvoren za zakonom propisani lov na jelene, veprove, lisice, patke, fazane i zečeve. Manji dio parka je namijenjen ljubiteljima prirode. Šetnje, planinarenje, biciklizam i skupljanje ljekovitog bilja samo su neke od aktivnosti koje se mogu upražnjavati na Kozari.



Planinarenje na Lisinu, najviši vrh parka od 938 m, nudi izvandredan panoramski pogled na ovaj dio Krajine. Park je bez sumnje lijep, a tu je mini ski lift u toku zimskih mjeseci moguće je iznajmiti ski opremu. Unutar kompleksa nacionalnog parka nalazi se hotel i restoran

izvor:bhtourism


 
Interesantno
pozitivni glasovi: 6  |  negativni glasovi: 1

Napiši komentar:

gabcsi74 (42)
#2, 14.10.2010 - 23:14
lena65 (51)
BILA SAM U GRADACCU ..PREDIVNO JE
#1, 10.10.2010 - 08:21
Videti lepotu ma gde bila uvek ima svoju draž.
Ovo je samo prvi deo priče o toj divnoj zemlji.
10.10.2010 - 08:58