Karike.com je društvena mreža koja ti nudi priliku da komuniciraš sa svojim prijateljima, upoznaš nove ljude, saznaš šta drugi misle o tebi i postaneš zvezda! Za korišćenje sajta uloguj se ili registruj! Besplatno je...
zjovan29 blog




HRVATSKA GASTRONOMIJA

KVARNER I ISTRA
Specijaliteti bazirani na namirnicama iz mora, jela pripravljena po starim receptima uz jaku zastupljenost lokalnih aromatičnih trava i začinskog bilja osnovne su značajke ove kuhinje koja se sastoji od puno malih različitih gastronomskih podregija. Istarski pršut, grobnički sir, sir od tartufa, slane srdele, namaz od bakalara, istarski pešt i salata od mekušaca samo su neka od hladnih predjela koje treba probati. Za toplo predjelo najčešće se nude razni rižoti i tjestenine s plodovima mora, maneštra od bobići, jota ili fritaja s tartufima, rigom ili šparogama. Svježa morska riba, kvarnerski škampi na razne načine, školjke iz Limskog kanala specijaliteti su koji vikendom privlače brojne susjede Talijane. Specijaliteti unutrašnjosti Istre i Kvarnerskih otoka su dimljeni ombolo i kobasice s kiselim kupusom, fuži i njoki s gulašom od divljači, zec na padelu i janjetina pod pekom. Za desert može se probati kroštule i fritule, suhe smokve i slastice od kestena. Lovranski maruni (veliki kesteni), šparoge i tartufi iz motovunske šume su namirnice kojima su u njihovoj sezoni posvećeni posebni gastro dani. Od domaćih salata nudi se salata od matovilca, rige i radića, a i jelima se dodaje svježi mažuran, bosiljak, kadulja, matičnjak, majčina dušica, ružmarin i lovor, te uz ribu obavezno maslinovo ulje.
Za aperitiv preporučamo neki od brojnim nagradama nagrađeni pjenušac iz palete Misal Đordana Peršurića (Misal prestige, Millennium, Noire, Rose i Rouge) ili neki od Darninih aperitiva. Uz jela od bijele ribe i bijela mesa uglavnom se pije malvazija (Arman, Orto nero, Istravino), bijeli i sivi pinot (Agrolaguna), vrbnička žlahtina (PZ Gospoja posebice uz janjetinu) i chardonnay (Agrolaguna). Uz tamna mesa i plavu ribu najpopularniji su teran (Arman), merlot i borgonja (Istravino, Agorlaguna) i cabernet sauvignon (Agorlaguna). Uz desert se preporuča muškat bijeli ili neki od Darninih likera.
Ekskluzivni restorani s vrhunskom ponudom su Milan (riblji), Valsabbion (slow food), Vela Nera (kreativana kuhinja) i Zigante u Livadama, Amfora (riblji, kreativna kuhinja), Bevanda (riblji), Plavi podrum (riblji, kreativna kuhinja), Sv. Jakov i Laurus u Opatiji, Bonavia (hrvatski i internacionalni) u Rijeci, i Rivica (lokalni specijaliteti, kreativna kuhinja) u Njivicama. Pretežito riblji specijaliteti karakteriziraju Giannina, La perlu i Orku u Rovinju, Zlatnu ribicu u Poreču, Trošt u Vrsaru, Fantasiju i Borghese u Puli, Nostroma u Rabcu, Evergreen u Opatiji, Mali raj u Ičićima, Kvarner i Najade u Lovranu, Moslavinu u Crikvenici, Kanajt u Puntu i Idu na Rabu. Domaći ambijent i lokalne specijalitete nude Marino u Momjanu, Vodnjanka u Vodnjanu, Dvi murve u Poreču, Mira između Kastva i Rijeke, Nada i Gospoja na Vrbniku. Lovački specijaliteti mogu se probati u restoranu Dopolavoro na Učki, Ronjgima u Ronjgima, Bitoraju u Fužinama i Evi Lokvama, a polagano blagovanje (slow food) sezonskih namirnica u Kukuriku u Kastvu i u Le Mandraću u Voloskom.
Ova gastronomska zona proteže se kroz dvije vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze:
Podregija Istra: malvazija istarska, pinot bijeli, chardonnay, pinot sivi, muškat bijeli, muškat žuti, muškat momjanski, muškat ottonel, sauvignon, teran, borgonja, muškat ruža porečki, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, pinot crni, hrvatica, žlahtina, syrah, barbera.
Podregija Hrvatsko primorje: malvazija istarska, žlahtina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, trbljan, gegić, trojšćina crvena, sauvignon, muškat žuti, maraština, sušić, cabernet sauvignon, merlot, plavina, babić, sušćan, grenache blanc, nebiolo, frankovka, syrah, jarbola.


DALMACIJA I DALMATINSKA ZAGORA

Osnovne karakteristike dalmatinske kuhinje su svježe namirnice, jednostavna priprema s malo začina i začinskog bilja (izuzev peršina, češnjaka, luka i lovora), bez previše sklonosti eksperimentiranju s namirnicama i gastro novitetima. Obrok treba početi s dalmatinskim pršutom i paškim sirom, slanim srdelama i salatom od mekušaca ili ribljom marinadom, sve obavezno uz dodatak maslina koje u gotovo svakom dalmatinskom mjestu konzerviraju drugačije. Čuvene su i sirove stonske kamenice. Nastavak je riblja juha, pašta - šuta, maneštra od janjetine i kaštradine, janjeće tripice, frigani gavuni, artičoke s graškom. Slijede riba lešo s blitvom i krumpirom, riba na gradelama, brudet od ribe, buzara od školjaka i škampi, gulaš od suhe hobotnice ili od mesnih jela govedina lešo sa salsom, pašticada, janjetina kuhana s povrćem, meso s roštilja mazano ružmarinom i maslinovim uljem i čuvena otočka janjetina s ražnja. Od slastica je najpoznatija dubrovačka rožata, starogradski paprenjak i suhe smokve. Najpoznatiji specijaliteti neretvanske i cetinske kuhinje su brodet od jegulja i žaba i buzara od riječnih rakova.
Vrhunac dalmatinske proizvodnje vina dostignut je na poluotoku Pelješcu i otoku Hvaru. Uz bijelu ribu i bijelo meso svakako treba probati postup (PZ Dingač). Najpoznatija bijela sorta južne Dalmacije je pošip (vinarija Smokvica, Badel 1862), a srednje je debit (Dalmacijavino). Vinarija Bibich proizvodi od njega Debit Bibich lučica riserva. Na otoku Hvaru uzgaja se autohtona sorta bogdanuša (Dalmacijavino). Kao prijelaz dobro je probati rosé (vinarija Benkovac). Uz tamno meso i plavu ribu najčešće se pije plavac (PZ Dingač, PZ Svirče), merlot i Faros (Dalmacijavino), te vrhunski plavac Mili (Istravino), dingač (PZ Dingač) i vrhunski Ivan Dolac (Vinarija Svirče - Badel 1862). Jedno od vina sastavljenih od autohtonih sorti, koje svakako treba probati je i „ Bibich riserva cuvee“.
Ekskluzivni restorani su Zlatna ribica (riblji) u Brodarici kraj Šibenika, Villa Neretva (dalmatinska i neretvanska kuhinja) u Metkoviću, Atlas klub Nautika (riblji) i Proto u Dubrovniku. Pretežito riblji specijaliteti karakteriziraju Tavernu Diklo u Zadru, Zlatne školjke u Skradinu, Gradsku vijećnicu u Šibeniku, Šešulu u Marini, Baletnu školu u Kaštelima, Bobana i Noštroma u Splitu, Epetium u Stobreču i Kapetanovu kuću (uzgajalište školjaka) u Stonu. Specijalitete u domaćoj atmosferi možete probati kod Nike u Zadru, u Struji u Stobreču, Kod Mije u Lokvi Rogoznici, Ježu u Makarskoj, kod Duje u Splitu i Orsanu Gveroviću u Zatonu kraj Dubrovnika. U novaljskom Boškincu nude slow food sezonskih specijaliteta, u Čaporicama u Trilju možete uživati u sinjskim specijalitetima, a u Konavoskim dvorima, Ljuta nude konavoske specijalitete.
Ova gastronomska zona proteže se kroz tri vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze:
Podregija Sjeverna Dalmacija: maraština, debit, pošip bijeli, trebbiano toscano, rkaciteli, trbljan, chardonnay, plavina, lasina, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, babić, carignane, grenache noir, zadarka, vranac, svrdlovina crna.
Podregija Dalmatinska zagora: maraština, debit, trbljan, ninčuša, okatac crni, kujunđuša, pinot sivi, pinot bijeli, chardonnay, rudežuša, trnjak, merlot, zlatarica, medna, cabernet sauvignon, syrah, plavac.
Podregija Srednja i Južna Dalmacija: maraština, debit, plavac, okatac crni, babić, ninčuša, zlatarica, vugava, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, malvasia dubrovačka bijela, grk, pošip bijeli, cetinka, bratkovina, trebbiano toscano, debit, trbljan, bogdanuša,
prč, drnekuša, kurtelaška bijela, plavina, dobričić, crljenak, vlaška, mladenka, muškat ruža crni.


MOSLAVINA, KARLOVAC I OKOLICA, GORSKI KOTAR I LIKA

Plodovi šuma i gorskih rijeka su osnovne odrednice ove gastro zone. Obrok je najbolje započeti sirom škripavcem i dimljenom slaninom ili pršutom od jelena, vepra ili medvjeda uz uštipke ili domaću pogaču. Slijede rezanci s gljivama, janjeća juha sa suhim mesom, suha braveća plećka u kiselom kupusu ili kiseloj repi i kupus s rebarcima i kobasicama. Od glavnih jela treba probati janjetinu i odojka s ražnja ili ispod peke, punjena teleća prsa, jela od divljači, pohane žablje krake ili pastrvu na razne načine.
Domaću gastro ponudu uz ponudu specijaliteta drugih regija i kreativne specijalitete nude u restoranu Srakovčić u Karlovcu, a specijalitete od noja uz autohtonu posavsko - moslavačku kuhinju možete kušati u restoranu Cocktail u Sisku. Autohtoni specijaliteti nude se u objektima kuće Žganjer u Karlovcu i Ozlju koja se najviše profilirala u specijalitetima od janjetine, restoranu DP u Donjem Zvečaju, Zelenom kutu u Zvečaju i Toplicama u Topuskom. Lovačku kuhinju nude u Lovačkom rogu u Karlovcu i Gradini u Ogulinu.
Ova gastronomska zona proteže se kroz tri vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze:
Podregija Moslavina: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, traminac crveni, traminac bijeli, sauvignon, rajnski rizling, silvanac zeleni, rizvanac, semillon, moslavac, muškat ottonel, škrlet, dišeća ranina bijela, manzoni bijeli, kraljevina, ranfol, frankovka, pinot crni, gamay bojadiser, alicante bouchet, cabernet sauvignon, cabernet franc, zweigelt, portugizac, lovrijenac.
Podregija Pokuplje: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon, rajnski rizling, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, škrlet, dišeća ranina bijela, ranfol, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki, manzoni bijeli, moslavac, frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot, zweigelt, lovrijenac.
Podregija Plešivica: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon, rajnski rizling, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki, manzoni bijeli, moslavac, frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot, zweigelt, lovrijenac.

ZAGORJE, MEĐIMURJE, PODRAVINA

Uspomena na plemićke gozbe u tim krajevima reflektirala se i na današnje specijalitete, najčešće mesna jela komplicirane pripreme. Od hladnih predjela svakako treba probati meso z lodrice (meso čuvano u začinjenoj masti), sir prge, svježi kravlji sir s crvenom paprikom, domaću šunku i gušću paštetu. Od toplih predjela čuvena je štruklova juha, zagorska juha od krumpira, šunka pečena u tijestu, te gorički gulaš. Za glavno jelo treba probati pečenu puricu, patku ili gusku s mlincima ili punjene heljdinom kašom, sušenu pa kuhanu svinjsku koljenicu ili krvavice s kiselim kupusom, sarme, Stubičku pisanicu, punjena teleća prsa, punjenu kokoš, kokoš s domaćim rezancima, samoborski kotlet i kotlovinu, pečenku u mrežici i kao prilog heljdinu kašu, kukuruzne zlevke ili podravski grah. Mjesta treba ostaviti i za slane i slatke štrukle, zagorsku bučnicu, štrudle s raznim nadjevima, bregovu pitu i hrvatske palačinke.
Ekskluzivnu ponudu hrvatske kuhinje na novi način može se probati u Dvorcu Bežanec. U Zlatnoj guski u Varždinu i interijer i ponuda prilagođeni su srednjem vijeku. Kreativnu kuhinju nude u Katarini u Čakovcu. Hotel Turist poznati je po domaćim i internacionalnim specijalitetima, a Kraluš u Koprivnici po pivskim specijalitetima. Varždinbreg kraj Varaždina, Mala hiža kraj Čakovca, Podravska klet u Koprivnici, Zaboky u Zaboku i Zelenjak u Kumrovcu ističu se autohtonim ambijentom i širokom ponudom regionalnih specijaliteta.
Ova gastronomska zona proteže se kroz dvije vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze:
Podregija Zagorje – Međimurje: rajnski rizling, traminac crveni, traminac bijeli, graševina, moslavac, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, chardonnay, rizvanac, muškat žuti, muškat bijeli, zelenac slatki, veltlinac crveni, kraljevina, muškat ottonel, portugizac crni, pinot crni, frankovka, lovrijenac, zweigelt, gamay bojadiser.
Podregija Prigorje – Bilogora: graševina, moslavac, kraljevina, pinot bijeli, pinot sivi, traminac crveni, traminac bijeli, silvanac zeleni, rajnski rizling, chardonnay, sauvignon, muškat bijeli, muškat žuti, veltlinac crveni, plavec žuti, ranfol, rizvanac, manzoni bijeli, škrlet, frankovka, portugizac crni, gamay bojadiser, alicante bouchet, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, zweigelt, blauburger, lovrijenac.

SLAVONIJA I BARANJA

Osnovne karakteristike kuhinje Slavonije i Baranje su obilne porcije ukusna i poprilično začinjena jela. Trendovi “zdrave prehrane” nisu još zaživjeli u većini slavonskih restorana. Za hladno predjelo se obično servira kulen, svježi kravlji sir posut slatkom paprikom i slavonska šunka uz razno kiselo povrće. Toplo predjelo je čobanac (ljuti jušni gulaš) ili riblji paprikaš s domaćom tjesteninom, te pogačice od sala. Slijedi raznovrsna ponuda specijaliteta od riječne ribe - šarana, soma, smuđa i kečige ili mesnih specijaliteta kotlovine, roštilja i odrezaka punjenih slavonskom šunkom, sirom, gljivama, pileći paprikaš, te divljač na razne načine. Kao prilog se često služi sataraš ili ajvar. Za desert treba svakako probati gužvaru, orehnjaču, makovnjaču i savijaču od svježeg kravljeg sira.
Uz hladne mesne nareske, jela od ribe i bijela mesa predlažemo suhu graševinu (Zdjelarević, Majetić, Lukačević, Jakobović, Iločki podrumi, Kutjevo, Đakovačka vina,), rajnski rizling (Kutjevo, Iločki podrumi) ili rizling (Đakovačka vina). Uz jela od bijela mesa s umacima preporuča se chardonnay (Zdjelarević, Kutjevo, Iločki podrumi), sauvignon (Zdjelarević) i traminac (Iločki podrumi). Uz jela od tamnog mesa i jela od divljači paše crna, suha frankovka (Iločki podrumi), a uz slatke deserte vino od malina Frambovin (Štefančić).
Od ekskluzivnih objekata s lokalnim i hrvatskim specijalitetima možemo preporučiti restoran Dvorci Slavonije, hotela Park u Našicama. Slavonski specijaliteti karakteriziraju i Bilogoru u Grubišnom polju i Slavoniju u Osijeku. Najpoznatiji restoran koji nudi roštilj je Bijelo - plavi u Osijeku, a najpoznatija jela od divljači nudi Kormoran u Bilju. Posljednjih godina Slavonija je obogaćena s dva ekskluzivna nova restorana kreativne kuhinje – restoranom vinske kuće Zdjelarević u Brodskom Stupniku i Krunom (hotela Kralj Tomislav) u Novoj Gradiški.
Ova gastronomska zona proteže se kroz dvije vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze:
Podregija Podunavlje: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, traminac crveni, traminac bijeli, sauvignon, rajnski rizling, muškat ottonel, moslavac, manzoni bijeli, silvanac zeleni, ružica crvena, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, frankovka, portugizac, pinot crni, zweigelt, alicante bouchet, gamay.
Podregija Slavonija: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni, traminac bijeli, silvanac zeleni, rajnski rizling, rizvanac, manzoni bijeli, muškat ottonel, kerner bijeli, ranfol, moslavac, zelenac slatki, frankovka crna, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac, syrah.


ZAGREB I OKOLICA

U Zagrebu su kao u pravoj metropoli prisutne sve hrvatske i brojne strane kuhinje.
Među ekskluzivne objekte u kojima se mogu probati vrhunski specijaliteti svih naših krajeva spadaju restoran Paviljon, riblji restoran Babilon, restoran zagorskih i podravskih specijaliteta Okrugljak i restoran hotela The Westin. Stari zagorski specijaliteti naglašeni su u restoranu Stari puntijar. Riblja jela spremaju se u Jadranu, a japanski specijaliteti u Takenoku. U Vinodolu nude zagorske i goranske specijalitete, a Boban nudi kuhinju s elementima talijanske. Dobar izbor ribljih i mesnih specijaliteta ima Cantinetta i Mon ami. U domaćoj atmosferi može se u Samoboru u restoranu Pri staroj vuri uživati u starim zagorskim jelima, a u Dva goluba u zagorskim.
U Zagrebu su zastupljena vina svih naših vinogorja. Iz obližnjeg vinogorja, za dobar početak preporučamo pjenušac Badela 1862 ili Badelovu viljamovku. Uz jela od bijela mesa i morske specijalitete rajnski rizling (Mladina), te vina Mladina: pinot bijeli uz plemenite slatkovodne i morske ribe, graševinu uz hladne nareske, začinjenija i masnija jela od bijelog mesa i slatkovodne ribe, te uz jela s roštilja, chardonnay uz jela od bijelog mesa i specijalitete od rakova i žaba, sauvignon uz jela od bijelog mesa s izražajnijim umacima, te s kuhanom ribom. Uz jela od tamnog mesa možete probati pinot crni (Režek) ili osjetiti duh Zagreba u portugizcu (Režek). Uz sireve ili za nezaboravan kraj večeri možete kušati neko od arhivskih vina Badela 1862.


Gastronomija




Hrvatska je kuhinja raznovrsna te je stoga poznata i kao kuhinja niza regija. Svoje suvremene korijene vuče iz protoslavenskog i antičkog doba. Razlike u izboru namirnica i načina priprema najočitije su ako usporedimo kontinentalne i obalne regije. Za kontinentalnu kuhinju tipični su raniji protoslavenski korijeni te noviji kontakti sa poznatijimgastronomskim predstavnicima – mađarskom,bečkom i turskom kuhinjom. Obalnu regiju karakterizira utjecaj Grka, Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja – talijanske i francuske. Bogat književni opus svjedoči o visokoj razini gastronomske kulture u Hrvatskoj. Zabilježeni su podaci o, za europske pojmove, prehrani iz daleke prošlosti, kao recimo u Belostenčevu “Gazophylaciumu” te u latinsko – kajkavskom rječniku iz 1740. koji je prethodio sličnom francuskom rječniku.
Tu su i beletristička djela Marulića, Hektorovića, Držića i drugih pisaca, sve do djela koje je 1813. napisao Ivan Bierling, a koje sadrži recepte za pripremanje 554 različita jela (prijevod njemačkog izvornika) i smatra se prvom hrvatskom kuharicom.

GASTRONOMIJA ISTRE I KVARNERA





Danas mnoga jela proistekla iz neimaštine doživljavaju svoje ponovno buđenje. Tako se, za negdašnju prehranu ribara i težaka, danas tvrdi da je sukladna načelima najmodernijih nutricionističkih trendova. Prehrana s mnogo (uglavnom plave) ribe, prevaga kuhanih (lešo) nad pečenim jelima, obilje povrća i voća, samoniklog bilja, korištenje maslinovog ulja te umjerena konzumacija (uglavnom crvenog) vina – osnovne su odlike mediteranske kuhinje odnosno trendovskog pokreta: Mediteranski način življenja (Mediterranean diet).
Nakon napuštanja koncepcije tzv. masovnog turizma, od 1995., na inicijativu Turističke zajednice i Odjela za turizam Istarske županije, kreira se nova turistička ponuda čiji sastavni dio čini i atraktivna gastronomija. Organiziraju se brojne gastronomske manifestacije posvećene lokalnim namirnicama: dani posvećeni raznolikim plodovima Istre: tartufima, gljivama, siru i medu, kobasicama i ombolu, puževima, sardelama, šparugama, marunima itd. Otvaraju se brojne konobe koje pripremaju jela na tradicionalan način: na ognjištu i pod pekom. Niču sve profinjeniji restorani sa specijaliziranom ponudom.
Od 1996. redovito izlazi Gastronomski vodič Istre: popis najboljih restorana i konoba Istre, po ocjeni neovisne komisije. Privlačnosti istarske gastronomije pridonijela je i zaštita pršuta kao autohtonog proizvoda te popularizacija ostalih istarskih gastro-ikona: bijelog tartufa (Tuber Magnatum Pico), kvarnerskog škampa, sira, meda i maslinovog ulja.

HRVATSKA VINA

Hrvatska se s pravom ponosi svojom širokom paletom visokokvalitetnih vina (Postoji čak 700 vrsta vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom) rakija, voćnih sokova, piva i mineralnih voda. Na jugu ljudi uz jelo piju bevandu (teško crno vino bogata okusa pomiješano s običnom vodom), a u sjeverozapadnim područjima gemišt(suha, aromatična vina pomiješana s mineralnom vodom).

ISTARSKA VINA – Strast, stil, predanost …



Istri je vino nerazjašnjiva nadnaravna svetost, potreba i ljubav, kultura življenja, jelo i piće, molitva i kletva. Istranin je lozi kultno privržen. Poslovica to potvrđuje: Vino od loze i mliko od koze. Od pšenice se živi, a vino je mit: Kruh je za tilo, vino je za dušu – reći će naši stari. Istra, taj minijaturni kontinent, najveći poluotok Jadrana, idealno uranja u more u smjeru vječno osunčanog jugozapada. Kvalitetu vina upotpunjuje i posebnost tla, crvena zemlja uz more i bijela zemlja unutrašnje Istre. Ukupna površina vinograda je 6.151 hektar. Zapadno istarsko vinogorje (Poreč, Buje, Pula, Rovinj) najveće je i vinogradima pokriva 5.839 hektara. Središnje vinogorje (Buzet, Pazin) ima 209 hektara, a istočno (Labin) 103 hektara.
Istarska malvazija je već duže od sto godina najčuvenije i najprisutnije vino našeg poluotoka. Ovisno o tehnološkom postupku prerade, njege i starosti, varira od slamnatožute do zlatnožute boje. Miris malvazije ponajprije asocira na bagremov cvijet. Sadržaj osnovnih sastojaka čini je srednje do jako alkoholnom (od 11,5 do 13,5 vol%), profinjene aromatičnosti i svježeg okusa. Sjajno se sljubljuje s cijelom lepezom morske kuhinje. Istarska protuteža malvazije je – teran. Teran i njegova podvrsta refošk drže se starim i autohtonim vinima Istre. Mi crvena vina nazivamo – crnim, prije svega radi teranove intenzivnotamne rubinove boje. Domaći seljak mu tepa: kolora je kako zečja krv, a pije se kako mliko. Živih je voćnih mirisa i vrlo prepoznatljivog okusa. Odlično nadopunjuje nešto kaloričnija jela, domaće gulaše i šuga te divljač. Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti istarski muškat, ili pravilnije, Momjanski muškat, poradi njegove zlaćane boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izuzetne arome. Suho i slatko. Vrli pratilac slastica, ali i svakog profinjenog jela. Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva.


MASLINOVO ULJE



Ništa nije ravno toj tekućini, ona je jednostavno neusporediva: simbol Mediterana, zdravlja, gastronomskog užitka i napose lagodne i spokojne starosti. Nesvakidašnjeg je gorkastog okusa, izuzetnog mirisa i sjajni začin ponajboljih jela. Najvrjednija masnoća u ljudskoj prehrani. Sredstvo za njegu tijela, lijek kod raznih tegoba, po mnogima – eliksir života. Božanski plod. Tekuće zlato. Što se krije iza tih nadnaravnih hvala? Ulika! Ulje! Ulje bogova i ljudi. Ulje masline. Ulje milosrđa i pomazanja.
Mitska i biblijska biljka, simbol našeg sredozemnog svijeta i življenja, zaštitni znak Istre. Kršćanski obred i svetkovina: Uličnica pred Uskrs. Maslinova grančica – simbol mira. Grčka mitologija želi da je maslina nastala na sljedeći način: božica Atena bacila je, u nadmetanju sa Posejdonom, kap vode na klisuru i tu je izrasla maslina. Istru je kroz milenije određivala maslina. I prva pisana svjedočanstva vezana za naš poluotok – dugujemo upravo maslini, odnosno maslinovom ulju i to još iz vremena starih Grka i Rimljana. Tada je, vjerovali ili ne, istarsko ulje bilo sinonim za najbolje ulje, takve kakvoće s kojom su se sva druga ulja uspoređivala.
Marko Valerije Marcijal (40. – 103.) najznačajniji rimski pisac epigrama, rodom iz Španjolske, ostavio je zapisane najljepše komplimente istarskom ulju. Veličajući svoju Kordobu on je uskliknuo: “Uncto Corduba laetior Venafro, Histria nec minus absoluta testa – Kordobo, koja si rodnija od uljevitoga Venafra, savršena koliko i ulje iz Istre”.
Osim mnogobrojnih pisanih svjedočanstva, ostali su i materijalni dokazi: ostaci antičkih uljara duž cijele zapadno-istarske obale, posebice na Brijunima, u Barbarigi, Poreču, Červar Portu. Odmah do njih bile su prave industrijske zone proizvodnje amfora. Naravno da su uz te pogone bili veliki nasadi maslina i to autohtonih istarskih sorti bjelica, karbonera, buža i ostale. Danas kao da smo na novim počecima. Imamo pedigre bez premca, očito odličnu klimu i sastav zemlje, pogodan geografski smještaj, tradiciju, iskustvo i stručnjake, no, izgleda da ipak zaostajemo za novim svjetskim trendovima i saznanjima. Pred nama je veliki iskorak, izazov u stvaranju maslinika probranih autohtonih sorti, vrhunskog ulja, prihvaćanju novih tehnologija u uzgoju kao i izgradnji suvremenih uljara.

ISTARSKI TARTUF



Gurmani se slažu samo u jednom – tartuf je vrhunac gastronomije. Čudan je to, tajnovit i pod zemljom sakriven gomolj. Nema nadzemne biljke i čovjek ga može naći samo uz pomoć posebno dresiranih pasa.
Istra, naš srcoliki poluotok, ima dvije vrste zemlje, intenzivno crvenu u priobalju i sivu, glinastu u središnjem dijelu. Tartuf raste baš u toj sivoj zemlji, u vlažnoj, hrastovoj Motovunskoj šumi kojom protječe rijeka Mirna. Tartufarska zona proteže se dalje ka sjeveru do Lanišća, potom rječicom Rašom ka jugoistoku na Labinštini, te na jugu do Pazina.
Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, zri u jesen i najbolje je kušati tu rijetku blagodat odmah, tek ubranog u izvornom okruženju malih gostionica i renomiranih restorana. U njegovoj neposrednoj blizini, na uzvisinama uz rijeku Mirnu sve češće se nalazi i crni tartuf, kao i druge podvrste bijelog tartufa koje se konzumiraju zimi i ljeti.
I napokon, što je tartuf? Gastronomi se još ne mogu složiti niti u tome je li on hrana ili začin. Taj čudni i neugledni „krumpir“, taj najčuveniji afrodizijak intenzivnog i neponovljivog mirisa, od trpeze starih Rimljana pa do danas ostao je bespogovorni kralj kulinarstva. Enigma i slast. Kad se na njega naviknete, ostat će te mu vječni poklonik, ovisnik, kao o svakome grijehu.


HRVATSKA KUHINJA

Gdje jesti?



Uz hotele koji nude boravak, uključujući polupansion i puni pansion, u svim gradovima, turističkim mjestima, uz glavne ceste nalaze se restorani, gostionice, taverne, konobe, pizzerije, restorani brze hrane, ali su za gurmane najzanimljiviji restorani i gostionice s domaćom «hrvatskom kuhinjom».

Što pojesti?



Osim standardne europske kuhinje, Hrvatska nudi svoja najpopularnija domaća jela i specijalitete: od hladnih jela tu su glasoviti dalmatinski ili istarski pršut, paški ili lički sir, ovčji sir, slavonski kulen, znamenite samoborske ili zagorske češnjovke, svježi sir s vrhnjem… Glavna jela nude se ovisno o podneblju u kojem se nalazite. U Dalmaciji, Primorju, na otocima ili u Istri glavna su jela od ribe i «plodova mora», a od mesa, pašticada ili kuhana janjetina.

Što piti?




Uzgoj vinove loze i proizvodnja pitkih i biranih vina višestoljetna je tradicija hrvatskih vinogradara – i u kontinentalnom dijelu Hrvatske i u Primorju i Dalmaciji. Poznate sorte hrvatskih vina uz jadransku obalu i na otocima su crna vina – teran, merlot, kabernet, opolo, plavac, dingač, postup i bijela – malvazija, pošip, pinot, kujundžuša, žlahtina, muškat… U kontinentalnom dijelu – rizling, graševina, burgundac, traminac… Od žestokih pića poznate su rakije – šljivovica, travarica, lozovača, a od desertnih pića prošek i maraschino.

Tradicionalna jela za razne prigode




Mnoge hrvatske tradicionalne svečanosti izravno su povezane s hranom, bez obzira na to odnose li se na vjeru (mahom katolički blagdani: Božić, Uskrs, hodočašće, proslave dana mjesnih svetaca zaštitnika) ili na značajne trenutke u životu pojedinca (krštenje, vjenčanje, rođendan itd.). Neke su svečanosti javnog karaktera, poput dionizijskog dana sv. Martina koji se slavi na imanjima, u vinskim podrumima i restoranima, dok se druge obilježavaju isključivo u obitelji (vjenčanja, krštenja, Božić, Nova godina, Uskrs itd.).
Svaki blagdan karakterizira jedno jelo. Gulaš od svinjetine i krumpira jede se na hodočašćima i sajmovima, bakalar se priprema na Badnjak i Veliki petak, svinjetina se jede na Novu godinu, krafne su neodvojivo povezane s karnevalskim priredbama, a na jugu pripremaju sličan kolač, kroštule. Šunka i kuhana jaja sa zelenim povrćem poslužuju se za Uskrs, a desert su tradicionalni kolači (recimo pinca). Kulen u doba žetve, guska na dan sv. Martina, dok se pura i druga perad te sarma poslužuju na Božić. Na vjenčanjima poslužuje se niz jela s kolačima i keksima, kao što su breskvice, medvjeđe šape, paprenjaci, fritule. Mnogima su u svakoj prilici omiljena jela janjetina i odojak s ražnja, riba na gradele, lignje na različite načine, meso s roštilja: ražnjići, ćevapčići i miješano meso, pršut i ovčji sir, dimljena šunka i svježi sir s kiselim vrhnjem, riblji paprikaš, teletina...

Primorska kuhinja: Istra i Kvarner




Razne vrste sireva i hladnih jela istarski su specijalitet. Istarska i Kvarnerska kuhinja predstavlja posebnu vrstu hrvatske kuhinje: to je spoj kontinentalnoga i mediteranskog. Ove regije bogate su iznimnom ribom i morskim plodovima. Najvrednije vrste koje se mogu naći na sjevernom Jadranu su škampi, lignje i školjke iz Limskog kanala. Nakon izvrsnoga pršuta sa sirom i maslinama, mnogi tradicionalni vinski podrumi nude riblju juhu, riblji gulaš, škampe na buzaru, bijeli i crni rižot s plodovima mora kao i ostala jela tipična za središnji dio istarskoga poluotoka - tradicionalnu vinsku "supicu", varivo nalik na talijanski minestrone ("maništra", "manestra" ili "menestra") te jela s tjesteninom i mesom pripremljena uz dodatak slavnih tartufa koji se uzgajaju u ovome kraju. Riječ je o veoma cijenjenoj samonikloj vrsti gljiva koju nalaze posebno istrenirani psi i svinje. Smatra se da te gljive imaju afrodizijačka svojstva. Iznimna istarska vina uključuju Malvaziju iz Buja, Porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot kao i Teran iz Buzeta, Vrbničku žlahtinu, pjenušac Bakarsku vodicu itd. Dobri se restorani mogu naći diljem Istre, a pogotovo na Opatijskoj, Crikveničkoj, Rovinjskoj i Porečkoj rivijeri kao i u unutrašnjosti te na otocima.

Primorska kuhinja: Dalmacija




Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju (Grk : s otoka Korčule; Prcs otoka Hvara).
Čuvena vina uključuju Dingač i Pošip s poluotoka Pelješca; Babić iz Primoštena; Vugava i Plančić s otoka Hvara... te Pošip i Grks Korčule; Marastina s Lastova; Malvazija iz Dubrovnika, itd., i također Prošek (slatko desertno vino), veoma jaku lozu i travarice i likere (Maraskino, Vlahov).
Iako, čak i danas, svako područje spravlja određena jela na svoj, jedinstveni način, dalmatinska kuhinja predstavlja zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka Hvara, Korčule, Brača ( vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj pizzi).




Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto.
Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama. Janjetinja je također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif, Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze). Područja s izobiljem svježe vode poznata su po žabama, jeguljama i riječnim rakovima (dolina Neretve, Trilj i sliv Cetine). Tipični Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvar - rožata.

Kontinentalna kuhinja: Gorski Kotar i Lika



Kuhinja Gorskog Kotara i Like odražava životne navike života na planinama, među šumama i pašnjacima, gdje su ljeta kratka, a zime hladne što ograničava raznovrsnost ponude hrane. Ova se kuhinja odlikuje jednostavnošću (kuhanje i pečenje na otvorenoj vatri) kao što je slučaj i s regijama bližim moru (Dalmatinska Zagora i središnja Istra), no svakodnevna jela uglavnom sadrže kontinentalne proizvode - pura (ili palenta) - kuhani kukuruz, kuhani krumpiri ili polovice krumpira pečene zajedno s njihovom ljuskom, kiseli kupus, grah, kozje i kravlje mlijeko te izvrsni sirevi (fermentirani sir zvani basa, i dimljeni sir), meso, janjetina, ovčetina, svinjetina te divljač. Ovo je područje također bogato gljivama i samoniklim biljem, a poznato je i to izvrsnim jakim rakijama šljivovicama te rakijama od šumskog voća ili onima miješanima s medom. Lička se kuhinja susreće i u području Plitvičkih jezera, a s privatnih štandova uz cestu može se kupiti izvrstan domaći sir.

Kontinentalna kuhinja: Sjeverna Hrvatska




Kuhinja sjeverozapadne Hrvatske okarakterizirana je mnogim jednostavnim, ukusnim jelima. Kruh se uglavnom peče od kukuruza, ječma ili mješavina oba ova sastojka, a kolači su kakvoćom često veoma slični kruhu (kukuružnjača - od kukuruza; periača, zelevanka, buhtli, krafne, orahnjača i makovnjača). Obilje je jela od tjestenine, mliječnih proizvoda (uglavnom od kravljeg mlijeka), kao i mnogo povrća (grah, krumpiri, kupus, itd.), često pomiješanog s mesom u juhu (tikvice, krastavci, mahune, grah, ljeti i grašak, i grah s kiselim zeljem zimi, grah s ječmom) i salata (svježi krastavci s kiselim vrhnjem i češnjakom, zelena salata, salata od rajčica, paprike i luka). Ovdje se zimnica još uvijek pripravlja na tradicionalni način (kiseli kupus, krastavci kuhani u octu, kisele paprike, cikla, kao i slatka jela - džem od šljiva, džem od šipka, flaširano voće, itd.).
Kao što se kuhinja na jugu razlikuje od otoka do otoka, tako i u ovom dijelu zemlje, jela se razlikuju od područja do područja. U Međimurju se mora kušati pura sa slaninom ili krvavicama, kao i razni prilozi od zapečenog graha i krumpira, jako začinjenih, do dimljenog ili sušenog kravljeg sira, u Podravini poznatog kao prge. Purica s mlincima (kuhana tjestenina), štrudli različitih vrsta, kao i bućnica s makom, jela su koja su se proširila od Zagorja na cijelu Hrvatsku. Teško je pronaći ukusniju gusku i patku od onih iz Turopolja, ili pečenog šarana (krapec na procep) od onog u Moslavini i Posavini. Banovina je postala poznata po zimskoj salami (Gavrilović salama). Krvavice, češnjovke i druge posebne kobasice za jela s kiselim kupusom, kuhana svinjska nogica s krumpir salatom ili salatom od graha s lukom, omiljena su jela gotovo svugdje.



Samobor, gradić pored Zagreba, je idealno mjesto za gastronomski izlet. Njegovi slikoviti restorani poslužuju Samoborski odrezak, Samoborski šodo, salame i kotlovinu - vinski i krumpir gulaš - hermet (slatko vino) i senfove koji se ovdje spravljaju već gotovo dvije stotine godina. Kuhinja Varaždina, i posebice Zagreba, predstavlja urbanu, velegradsku kuhinju, usko povezanu s poznatijom kuhinjom iz Venecije. Naravno, Zagreb također ima svoj odrezak (pohani teleći odrezak punjen sirom), i također se poslužuju razna pečenja (govedina, svinjetina i perad) s krumpirima, povrćem i hrenom, kao i razni gulaši (vinski gulaš, tripice sa slaninom, plućica na kiselo), pečeno meso, tjestenina…
Ukusna slatka jela nastavljaju tradiciju staru stotinama godina - tradiciju pekarice s Griča i biskupskih slastičara, otkrivajući Hrvatske deserte u svojoj cjelovitosti (Hrvatske palačinke, Zagorski štrudli, štrudla sa sirom ili jabukama, bućnica, razni kolači, sladoledi). Moderna kuhinja Zagreba je međunarodna i veoma zastupljena najukusnijom talijanskom kuhinjom. Sljedeća vina iz ovog područja je poželjno kušati: Portugizac s Plješivice i iz Jastrebarskog, Rajnski Rizling, Chardonnay iz Strigovana, Muškat Otonel, pjenušava vina, kao i vina iz podruma u Božjakovini, Pinot Blanc iz Svetog Ivana Zeline, Moslovina Škrlet iz Volodera, kao i mnoga druga vina, ali i tradicionalno piće gvirc, koje se ispija dok se jedu paprenjaci.


Kontinentalna kuhinja: Slavonija i Baranja




Bogate i plodne Slavonija i Baranja čine hrvatsku košaru za kruh, pa se tako bijeli kruh, pite i mnogi drugi kolači s orasima, makom ili džemom od šljiva, peku ovdje još od drevnih vremena i to od najboljeg tijesta zelene pšenice. Tjestenina, krumpir, grah, jela od mlječnih proizvoda i jela sa slaninom (domaći sir i vrhnje, sušeni sir) te jela od peradi i svinjetine također se spravljaju ovdje. Ovakva jela nekad su se spravljala kako bi se dobila energija za teški fizički rad, ali danas se smatra da se za njihovo spravljanje potroši previše vremena i truda. U ovim područjima ljuti gulaš (goveđi, od divljači), regos (nekoliko vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s različitom ribom: šaran, štuka, itd.) su veoma tipični. Dimljena i sušena svinjska šunka, kobasice, kao i kulen također su veoma omiljeni, osobito kad se poslužuju kao delikatesa uz domaći sir, papriku, rajčicu i mladi luk ili kiselo povrće (turšija). Šljivovica koja se pravi u ovim područjima veoma je blaga, a vina, kao što su Kutjevačka Graševina i Kutjevački Chardonnay, Enjingijev Rajnski Rizling, i također Graševine Krauthekera i Zdjelarevića, Iločki Traminac, Pinot Blanc iz Pajzoša i Endentski Rizling iz Belja veoma su cijenjena u cijelome svijetu. Vina iz podruma Đakovačke Biskupije, poznatoj po proizvodnji vina koja se koriste u liturgijama, također su veoma poznata.
izvor:gastronaut


Hrvatska narodna nosnja

Nosnja je tradicionalna odjeca i dio bastine svakog naroda.Po tradiciji se hrvatska nosnja sastoji iz kosulje,suknje(haljina),pregace,marame,prsluka,hla ca i obuce.

Hrvatska narodna nosnja se moze ugrubo podijeliti na:kontinentalnu,planinsko-priobalnu i nosnje na moru.

Kontinentalna nosnja:

Zbog hladnih zima i oštrije klime, uz platno i vunu nosi se i krzno, pa obavezan dodatak čine debeli prsluci, kaputi i kabanice. Na noge omotane platnom u funkciju čarapa (obojci) obuvaju se opanci, a na krajnjem se sjeveru nose čizme.

Žensko ruho ukrašeno biljnim i životinjskim motivima ima crveni, bijeli ili plavi vez od svile ili vune, ukrasne svilene mašne i trake, čipkarski radovi i nakit od zlata i srebra, koralji, jantarne ogrlice i perle, a kosa se upliće u jednu ili dvije pletenice i ukrašava crvenim trakama ako je djevojka neudana, dok su glave udanih žena pokrivene tkanim i svilenim maramama. Nošnja mladenke imala je krunu i bila upotpunjena sa što je više moguće nakita. Uz svakodnevno je ruho postojala i posebna zlatna nošnja "zlatara" ukrašena vezom od zlatnih niti, a neobičan dio muškog ruha je mala pregačica koja se nosi preko hlača (Baranja).

Narodna nosnja Podravine

Narodna nosnja Slavonije




Narodna nosnja Prigorja


Narodna nosnja Medimurja

Narodna nosnja Zagorja

Nosnja Pokuplja i Posavine




Planinsko-priobalna nosnja:

Budući da su bogatstvo ovog strmog planinskog područja ovce, vuna je osnovni materijal za izradu narodnog ruha, a prije tkanja, žene bi pređu bojale u crveno, žuto, zeleno, i crno. Karakteristični su detalji vunene čarape crne ili bijele boje preko kojih se obuvaju opanci, a platnena košulja zajednički je nevuneni odjevni predmet muške i ženske nošnje. Tipično pokrivalo muškaraca i djevojaka bila je crvena kapa s vezom i ponekad paunovim perom zbog vjerovanja da će mlade svojim šarenim okom štititi od zlih sila i uroka. Preko duge ženske košulje izvezene geometrijskim motivima stavljaju se pojas, pregača i haljina u udanih žena modra, u djevojaka bijela, a na glavi se nose bijele marame iglama prikopčane na kapu ili marame ukrašene vezom. Obavezan je nakit od srebra i srebrnih legura, igle za kosu s velikim glavama, naušnice, srebrni novčići i nakit od limenih listića za prsa. Muško se ruho sastoji se od košulje, plavih hlača do gležnja, prsluka od kože i kaputa smeđe ili plave boje s rukavima. Oko pasa se veže crveni pojas u koji je zataknuta mala puška. Zimski su dodatci izrađeni od ovčjeg i janjećeg krzna.

Istarska narodna nosnja




Nosnja Dalmatinskog zaleda


Nosnja Dalmatinskog zaleda










Licka narodna nosnja



Nosnja na moru:


Muška nošnja modra je ili smeđa, a sastoji se od hlača do gležnja, košulje, prsluka sa zlatnim orijentalnim vezom, širokog svilenog pojasa, meke crvene kape, pamučnih čarapa i opanci. U Istri se nose duge uske hlače od bijelog sukna, kožnati prsluk, kratki kaput s rukavima te dugi kaput bez rukava. Žene na moru nose košulju bijele boje sa širokim rukavima, vezenu svilom ili čipkom, suknju složenu u guste oštre nabore, a Istranke zimi na običnu košulju odijevaju duge uske rukave koji se vežu na leđima. Paška nošnja iz 15. st ističe se prepoznatljivom čipkom koja ukrašava prednji dio košulje i krajeve marame za glavu.

Muško ruho je modro, a resi ga svilena marama oko pasa te crvena kapa za glavu. Dubrovačka nošnja naglašeno je ukrašena zlatnim vezom na prsluku i hlačama muškog ruha, a žene nose bogati nakit najfinije izrade: filigranske naušnice, raskošne ogrlice i kopče za kosu.

Nosnje iz okolice Dubrovnika







Nosnja Dalmatinskih otoka







Nosnje gornjeg Jadrana




Nosnja otoka Suska




Kast
ielanska splitska narodna nosnja










izvor:skyscrapercity


ETNOGRAFSKA IZLOŽBA SVEČANIH VUNENIH POKRIVAČA



OJ POŽEGO SVE TI JE NA GLASU...



Danas je na Trgu Sv. Trojstva u Požegi, u organizaciji GKUD-a Požega održana smotra folklora pod nazivom: "Oj Požego sve ti je na glasu, zlatne žice, kolo, ljepotice" na kojoj je ispred Požeško-slavonske županije uz domaćina nastupilo Hrvatsko kulturno društvo "Tkanica" sa četiri kola iz Alilovaca uz pjesmu i pratnju tamburaške sekcije Društva. Ovaj je nastup bio zapažen i vrlo dobro primljen od publike. U dijelu natjecanja za najljepšu snašu odnosno narodnu nošnju natjecalo se 12 snaša ili djevojaka. Predstavnica HKD "Tkanica" iz Alilovaca Adrijana Martić osvojila je treće mjesto, a nastupila je u narodnoj nošnji staroj preko 100 godina, kakva se u Alilovcima nosila uglavnom do Prvog svjetskog rata (1914. g.)







Svake godine početkom mjeseca rujna a u vrijeme glazbenog festivala "Zlatne žice Slavonije" održava se u Alilovcima na imanju Danijela Keallera Likovna kolonija. Okuplja umjetnike iz cijele Hrvatske od Iloka do Dubrovnika. Ideja vodilja ove kolonije je prema riječima slikarice Tanje Tintor - Keller, promicnje kulturnih vrijednosti Slavonije, njezinih posebnosti i ljepota krajolika, prenijeti ih okom i rukom umjetnika na papir ili platno i to vrenovati kroz umjetnost. I ove godine umjetnici su se okupili u Alilovcima i druže se s ovim pitomim selom i njegovim ljudima već gotovo tjedan dana. Oni su svoje urbane prostore svakodnevice zamijenili seoskim mirom i pitomim krajolikom. Posjetili su uz slikanje stari grad Kaptol, vinograd Bartolović, Kutjevački podrum te bili gosti u Vili Vinkomir. Posebni doživljaj za sve sudionike je zajedničko druženje, a svojom susretljivom izjavom za "alilovci. blog.hr" ističu da su radosni što su ih posjetili i zabavili mladi tamburaši iz Alilovaca, članovi Hrvatskog kulturnog društva "Tkanica". Ovo je jubilarna deseta likovna kolonija u Alilovcima, završava sutra, mi im želimo da ponovno dođu u naše selo koje će ih opet dočekati otvorena srca, želimo im još lijepih trenutaka i kvalitetnih ostvarenja. Do viđenja do godine na Likovnoj koloniji u Alilovcima!


GLAZBENI FESTIVAL „ZLATNE ŽICE SLAVONIJE“ POŽEGA



U Požegi otvoren glazbeni festival „Zlatne žice Slavonije - Požega“ koji je započeo tradicionalnom manifestacijom „Požeška berba grožđa“. Svečana povorka je u mimohodu prošla kroz grad od željezničkog kolodvora do Trga Sv. Trojstva. U svečanom mimohodu sudjelovalo je i HKD „Tkanica“ iz Alilovaca sa folklornom i tamburaškom skupinom, te na taj način uveličalo ovu manifestaciju koja počiva na tradiciji, dobroj pjesmi, njegovanju običaja, a posebno dobrog vina koje je čuveno diljem domovine i svijeta.



POLJADIJA U SRCU



Na smotri folklora i narodnog stvaralaštva u Grabarju, nastupilo je Hrvatsko kulturno društvo "Tkanica" iz Alilovaca. U suradnji s domaćinom KUD-om "Poljadija" iz Grabarja prikazali su svatovske običaje ravničarskog dijela Požeške kotline, prošnju ili prosidbu i svatove. Uz pratnju tamburaške sekcije izveli su i splet narodnih plesova i pjesama. Nastup društva je bio zapažen i dobro od publike primljen. Posebnost ova dva društva koja dobro surađuju je u tome što njeguju narodne običaje i prezentiraju današnjem naraštaju djece i mladeži način i pravila života svojih predaka, kako bi pomno odabrani iz starih zapisa ili sjećanja najstarijih stanovnika bili sačuvani od zaborava i nestanka. Čestitamo KUD-u "Poljadija" na održanoj manifestaciji i zahvaljujemo za sudjelovanje na smotri i zajednički nastup.




izvor:alilovci.blog







 
Interesantno
pozitivni glasovi: 4  |  negativni glasovi: 0

Napiši komentar:

goran0808 (44)
predugacki su ti blogovi. ja sam procitao ponesto msm sto me je interesovalo, jer nekih 20tak god nisam isao u hrvatsku (zbog prilika kod nas) ali tamo sam bio u skradu (gorski kotar) 15 godina svaku zimu a i ovako i imam jako lepe uspomene na taj deo nrvatske a sto se tice obala mora peske sam ih obisao mislim dva ili tri puta
blog ti je dobar nastavi
pozz
#1, 19.10.2010 - 06:37
Gorane ovo i nije blog tipa pročiotaj nabrzaka jer za opisati nešto treba i malo veća dužina teksta.Sve je ionako u skraćenoj verziji a kraće bi bilo ništa.
Počeo sam sa Vojvodinom preko Srbije,Makedonije,Crne Gore,Bosne i sada sam tu u Hrvatskoj a doći će i Slovenija.
Da je kraće nebi ništa bilo jer je i ovako prekratko.
Hvala ti na komentaru.
19.10.2010 - 09:33